nedjelja, 28. listopada 2018.
https://emedjimurje.rtl.hr/vijesti/drustvo/3270225/natasa-dolovic-iz-cakovca-dobra-vila-djece-s-teskocama-u-razvoju/
"Nataša Dolović iz Čakovca: Dobra vila djece s teškoćama u razvoju "
Kiara je sve promijenila
Po završetku srednjoškolskog obrazovanja Nataša je upisala Pedagošku akademiju i postala učiteljica razredne nastave. No kako nije mogla naći stalni posao u struci, neko je vrijeme radila kao učiteljica hrvatskog jezika i kao učiteljica razredne nastave po zamjenama.
Upravo je tada susrela učenicu koja će promijeniti daljnji tijek njezine karijere.
– Rečeno mi je neka se ne trudim previše oko nje jer ona radi po prilagođenom programu. Rečeno mi je neka joj dam dvojku, povremeno koji zadatak. No ja sam je počela sve više uključivati u nastavu i u lutkarsku grupu. Uživala je. I postala je prekretnica na mom putu – počinje Nataša svoju priču.
Tada je počela volontirati u Caritasovom domu kao pratnja u vožnji djece s težim razvojnim poteškoćama, a dvije godine kasnije upisala je izvanredni studij rehabilitacije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Tome je pridodala i Školu kibernetike i psihoterapije u organizaciji Medicinskog fakulteta te se još prije diplome zaposlila u Centru za odgoj i obrazovanje u Čakovcu. Slijedio je specijalistički studij rane intervencije, suradnja s Udrugom za sindrom Down Međimurske županije, suosnivanje Udruge za ranu intervenciju, ali i suradnja s jednim dječjim vrtićem.
Kao suradnica vrtića Nataša je upoznala djevojčicu kojoj nije bilo dozvoljeno pohađanje redovitog programa. Naime, djevojčica je imala naznake autizma, a Nataša je uprla sve svoje snage da joj pomogne.
- Kiara je bila prva djevojčica s autizmom u Međimurju koja je pisala i čitala, upisala redovnu osnovnu školu kod moje divne prijateljice Sanje iz studentskih dana na Akademiji. Naravno, roditeljima je to bio veliki izazov jer nitko s ovakvom vrstom razvojne poteškoće do tada nije bio upisan u redovnu školu. To je bio moj najveći uspjeh, a Kiara je danas predivna mlada djevojka – govori nam Nataša.
Zajedno s Kiarinom majkom te kolegicom Sanjom, Kiarinom učiteljicom, prezentirale su njezin napredak na YAI konferenciji u New Yorku i tako krenule putem koji je do tada bio nezamisliv. Nakon toga je sve više djece s teškoćama u razvoju počelo bivati uključeno u redovni sustav odgoja i obrazovanja.
Iste je godine Nataša dobila priliku za rad i učenje u Australiji.
- Nakon brojnih testiranja i verificiranja hrvatskih diploma, dobila sam licencu Victorian Institut of Teaching za specijalnog učitelja u državi Victoria te sam bila licencirana od strane RCAA (Rehabilitation Counselling Association of Australasia)) kao savjetnik za rehabilitaciju u svim državama Australije. To trogodišnje iskustvo donijelo je nove spoznaje; upoznala sam sustav rada od vrtića do srednjih redovnih škola, specijalnih ustanova. Sve što danas znam o autizmu, naučila su me djeca i njihovi roditelji – ističe Nataša.
Otvorila prvu privatnu edukacijsko-rehabilitacijsku praksu u Hrvatskoj
To joj je znanje bilo neprocjenjivo kada je 2012. godine, nakon što je Hrvatska donijela Zakon o edukacijskoj rehabilitaciji, odlučila otvoriti prvu privatnu edukacijsko-rehabilitacijsku praksu na području Hrvatske koja je bila licencirana od strane Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Tako je nastala Angerona koja danas djeluje u Zagrebu i Čakovcu.
– S godinama je Angerona postala specijalizirana za poteškoće iz područja autizma. Rano opismenjavanje, kako verbalne tako i neverbalne djece, rana identifikacija, dijagnostika i rano interventni programi, specifični su ne samo za naš kraj, već i cijelu Hrvatsku. Zbog posebnih programa rada dolaze djeca iz svih područja Hrvatske. Kao neurofeedback terapeut provodim i neurofeedback terapije za djecu i odrasle, posebice za djecu s poteškoćama iz spektra autizma. Provodim edukacije učitelja, stručnih suradnika, a trenutno radim na programu edukacije medicinskih djelatnika kako bi njihova osjetljivost na pojavnost simptomatologije spektra bila što veća jer upravo su oni ti kojima se roditelji prvi obraćaju sa sumnjom da s njihovim djetetom nešto nije u najboljem redu – pojašnjava nam Nataša.
Presudna rana intervencija u djetinjstvu
Kako dalje napominje, dijagnostika autizma iznimno je složen proces. Da bi pomogla što većem broju djece i roditelja, dodatno se educirala u New Yorku, a trenutno jedina na području Sjeverne Hrvatske testira djecu ADOS-II mjernim instrumentom. Primijetila je da joj se posljednjih nekoliko godina javljaju i roditelji vrlo male djece, između 12 i 15 mjeseci starosti. Pohvalno je što raste svijest o autizmu, no kod tako malene djece dijagnoza se još uvijek ne može postaviti.
Djeca budu jako razdražljiva, puno plaču ili pak pokazuju neobične obrasce ponašanja u socijalnim interakcijama. Tako malena djeca se uključuju u ERP postupke, a edukacijom i angažmanom roditelja već se nakon nekoliko mjeseci uočavaju pozitivne promjene.
Međutim, svjesna je toga da u društvu još uvijek vlada pogrešna percepcija djece s autizmom. Zato čini sve kako bi razbila tu stigmu, a djeci pomogla na što učinkovitiji način. Tijekom rada pojavila se potreba i za korištenjem senzornih pomagala, posebice težinskih proizvoda (prsluka i pokrivača) pa je tako 2015. godine nastala i njezina mala tvrtka DeaDia koja se bavi proizvodima za proprioceptivnu i kinestetičku stimulaciju kao “desna” ruka Angeroni.
– Terapija težinom u svijetu je prisutna već više godina. Namijenjena je stimulaciji proprioceptivnog osjeta kod djece i odraslih osoba koje imaju poteškoća senzorne integracije. “Tragačima” senzorne stimulacije pomaže da se lakše koncentriraju i fokusiraju, budu smireniji, manje podložni stresu i da više razvijaju osjećaj svjesnosti vlastitog tijela. Djeluju umirujuće, donose bolji fokus i koncentraciju, bolju okulomotoriku, motoričko planiranje, bolju vidnu i slušnu pažnju. Uskoro otvaramo i internetsku trgovinu u kojoj će biti dostupni – govori nam Nataša kojoj su upravo djeca najveća motivacija za svaki novi radni dan.
Djeca su najveći učitelji
Kako sama kaže, pronašla je posao koji je u potpunosti ispunjava. Više od 25 godina predana je odgoju i obrazovanju djece, a još se uvijek veseli svakom novom radnom danu.
– Ni jedan dan nije nalik prethodnome. Dokle god osjećam taj žar i želju za uspjehom svakog djeteta, znam da sam na dobrom putu. Veselim se svakom novom djetetu jer me čini bogatijom za još jedno iskustvo koje vas niti jedna knjiga ne može naučiti. Sve što danas znam, naučila su me djeca – s ponosom govori Nataša.
Da ne namjerava stati, pokazuju i planovi koje ima za budućnost.
– U studenom ove godine idem dalje na edukaciju iz neurofeedbacka za QEEG u Stuttgart, a rado bih u dogledno vrijeme upisala i doktorski studij iz područja neuroznanosti. Sve se više bavim i istraživačkim radom pa planiram početi pisati znanstvene članke te objaviti publikacije s temom poteškoća iz spektra autizma, posebice u području njihova odgoja i obrazovanja, akademskog napredovanja i inkluzije u redovni sustav općenito – zaključuje Nataša Dolović.
"Nataša Dolović iz Čakovca: Dobra vila djece s teškoćama u razvoju "
Nataša je učiteljica, edukatorica i rehabilitatorica, a znanje je stjecala diljem svijeta. Posao koji rade pomaže stotinama djece diljem Hrvatske
Nataša Dolović dobro je poznato lice svima koji rade s djecom s teškoćama u razvoju, napose autizmom, ili su pak roditelji jednog od njih. Ova predana učiteljica, edukatorica i rehabilitatorica vlasnica je Angerona edukacijsko-rehabilitacijske prakse, a svoje je znanje stjecala na edukacijama diljem svijeta. S već nekoliko diploma u ruci, još ne namjerava stati, a posao koji radi pomaže stotinama djece diljem Hrvatske. Kiara je sve promijenila
Po završetku srednjoškolskog obrazovanja Nataša je upisala Pedagošku akademiju i postala učiteljica razredne nastave. No kako nije mogla naći stalni posao u struci, neko je vrijeme radila kao učiteljica hrvatskog jezika i kao učiteljica razredne nastave po zamjenama.
Upravo je tada susrela učenicu koja će promijeniti daljnji tijek njezine karijere.
– Rečeno mi je neka se ne trudim previše oko nje jer ona radi po prilagođenom programu. Rečeno mi je neka joj dam dvojku, povremeno koji zadatak. No ja sam je počela sve više uključivati u nastavu i u lutkarsku grupu. Uživala je. I postala je prekretnica na mom putu – počinje Nataša svoju priču.
Tada je počela volontirati u Caritasovom domu kao pratnja u vožnji djece s težim razvojnim poteškoćama, a dvije godine kasnije upisala je izvanredni studij rehabilitacije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Tome je pridodala i Školu kibernetike i psihoterapije u organizaciji Medicinskog fakulteta te se još prije diplome zaposlila u Centru za odgoj i obrazovanje u Čakovcu. Slijedio je specijalistički studij rane intervencije, suradnja s Udrugom za sindrom Down Međimurske županije, suosnivanje Udruge za ranu intervenciju, ali i suradnja s jednim dječjim vrtićem. Kao suradnica vrtića Nataša je upoznala djevojčicu kojoj nije bilo dozvoljeno pohađanje redovitog programa. Naime, djevojčica je imala naznake autizma, a Nataša je uprla sve svoje snage da joj pomogne.
- Kiara je bila prva djevojčica s autizmom u Međimurju koja je pisala i čitala, upisala redovnu osnovnu školu kod moje divne prijateljice Sanje iz studentskih dana na Akademiji. Naravno, roditeljima je to bio veliki izazov jer nitko s ovakvom vrstom razvojne poteškoće do tada nije bio upisan u redovnu školu. To je bio moj najveći uspjeh, a Kiara je danas predivna mlada djevojka – govori nam Nataša.
Zajedno s Kiarinom majkom te kolegicom Sanjom, Kiarinom učiteljicom, prezentirale su njezin napredak na YAI konferenciji u New Yorku i tako krenule putem koji je do tada bio nezamisliv. Nakon toga je sve više djece s teškoćama u razvoju počelo bivati uključeno u redovni sustav odgoja i obrazovanja.
Iste je godine Nataša dobila priliku za rad i učenje u Australiji. - Nakon brojnih testiranja i verificiranja hrvatskih diploma, dobila sam licencu Victorian Institut of Teaching za specijalnog učitelja u državi Victoria te sam bila licencirana od strane RCAA (Rehabilitation Counselling Association of Australasia)) kao savjetnik za rehabilitaciju u svim državama Australije. To trogodišnje iskustvo donijelo je nove spoznaje; upoznala sam sustav rada od vrtića do srednjih redovnih škola, specijalnih ustanova. Sve što danas znam o autizmu, naučila su me djeca i njihovi roditelji – ističe Nataša.
Otvorila prvu privatnu edukacijsko-rehabilitacijsku praksu u Hrvatskoj
To joj je znanje bilo neprocjenjivo kada je 2012. godine, nakon što je Hrvatska donijela Zakon o edukacijskoj rehabilitaciji, odlučila otvoriti prvu privatnu edukacijsko-rehabilitacijsku praksu na području Hrvatske koja je bila licencirana od strane Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Tako je nastala Angerona koja danas djeluje u Zagrebu i Čakovcu.
– S godinama je Angerona postala specijalizirana za poteškoće iz područja autizma. Rano opismenjavanje, kako verbalne tako i neverbalne djece, rana identifikacija, dijagnostika i rano interventni programi, specifični su ne samo za naš kraj, već i cijelu Hrvatsku. Zbog posebnih programa rada dolaze djeca iz svih područja Hrvatske. Kao neurofeedback terapeut provodim i neurofeedback terapije za djecu i odrasle, posebice za djecu s poteškoćama iz spektra autizma. Provodim edukacije učitelja, stručnih suradnika, a trenutno radim na programu edukacije medicinskih djelatnika kako bi njihova osjetljivost na pojavnost simptomatologije spektra bila što veća jer upravo su oni ti kojima se roditelji prvi obraćaju sa sumnjom da s njihovim djetetom nešto nije u najboljem redu – pojašnjava nam Nataša.
Presudna rana intervencija u djetinjstvu
Kako dalje napominje, dijagnostika autizma iznimno je složen proces. Da bi pomogla što većem broju djece i roditelja, dodatno se educirala u New Yorku, a trenutno jedina na području Sjeverne Hrvatske testira djecu ADOS-II mjernim instrumentom. Primijetila je da joj se posljednjih nekoliko godina javljaju i roditelji vrlo male djece, između 12 i 15 mjeseci starosti. Pohvalno je što raste svijest o autizmu, no kod tako malene djece dijagnoza se još uvijek ne može postaviti.
Djeca budu jako razdražljiva, puno plaču ili pak pokazuju neobične obrasce ponašanja u socijalnim interakcijama. Tako malena djeca se uključuju u ERP postupke, a edukacijom i angažmanom roditelja već se nakon nekoliko mjeseci uočavaju pozitivne promjene. Međutim, svjesna je toga da u društvu još uvijek vlada pogrešna percepcija djece s autizmom. Zato čini sve kako bi razbila tu stigmu, a djeci pomogla na što učinkovitiji način. Tijekom rada pojavila se potreba i za korištenjem senzornih pomagala, posebice težinskih proizvoda (prsluka i pokrivača) pa je tako 2015. godine nastala i njezina mala tvrtka DeaDia koja se bavi proizvodima za proprioceptivnu i kinestetičku stimulaciju kao “desna” ruka Angeroni.
– Terapija težinom u svijetu je prisutna već više godina. Namijenjena je stimulaciji proprioceptivnog osjeta kod djece i odraslih osoba koje imaju poteškoća senzorne integracije. “Tragačima” senzorne stimulacije pomaže da se lakše koncentriraju i fokusiraju, budu smireniji, manje podložni stresu i da više razvijaju osjećaj svjesnosti vlastitog tijela. Djeluju umirujuće, donose bolji fokus i koncentraciju, bolju okulomotoriku, motoričko planiranje, bolju vidnu i slušnu pažnju. Uskoro otvaramo i internetsku trgovinu u kojoj će biti dostupni – govori nam Nataša kojoj su upravo djeca najveća motivacija za svaki novi radni dan.
Djeca su najveći učitelji
Kako sama kaže, pronašla je posao koji je u potpunosti ispunjava. Više od 25 godina predana je odgoju i obrazovanju djece, a još se uvijek veseli svakom novom radnom danu.
– Ni jedan dan nije nalik prethodnome. Dokle god osjećam taj žar i želju za uspjehom svakog djeteta, znam da sam na dobrom putu. Veselim se svakom novom djetetu jer me čini bogatijom za još jedno iskustvo koje vas niti jedna knjiga ne može naučiti. Sve što danas znam, naučila su me djeca – s ponosom govori Nataša.
Da ne namjerava stati, pokazuju i planovi koje ima za budućnost.
– U studenom ove godine idem dalje na edukaciju iz neurofeedbacka za QEEG u Stuttgart, a rado bih u dogledno vrijeme upisala i doktorski studij iz područja neuroznanosti. Sve se više bavim i istraživačkim radom pa planiram početi pisati znanstvene članke te objaviti publikacije s temom poteškoća iz spektra autizma, posebice u području njihova odgoja i obrazovanja, akademskog napredovanja i inkluzije u redovni sustav općenito – zaključuje Nataša Dolović.
četvrtak, 15. ožujka 2018.
12. MEĐUNARODNI KONGRES
Savez edukacijskih rehabilitatora Hrvatske organizira 12. Međunarodni kongres koji će se održati od 5.-7.4.2018. u Primoštenu u hotelu Zora.
Svojim iskustvom aktivno sudjelujemo s dvije prezentacije:
1. Hiperleksija u djece predškolske dobi s poteškoćama iz autističnog spektra
Hyperlexia In Preschool Children With Autism Spectrum Disorders
Autistični spektar poteškoća u svojoj heterogenosti psihosocijalne i komunikacijske slike sve više predstavlja izazove suvremene edukacijske rehabilitacije zbog svojih specifičnih odgojno-obrazovnih potreba, ali i zakonskog prava na redovni sustav obrazovanja. Usprkos njihovim dobrim vještinama učenja, metodike podučavanja pronalaze teške načine kako takvu djecu podučavati jer jedna od najznačnijih poteškoća jezično pragmatičko nerazumijevanje odaju dojam da takva djeca “ne mogu” postizati određene akademske vještine. U tom spektru različtosti vještina i sposobnosti, hiperleksija je jedan dio koji ovu djecu može “podići”, ali isto tako i biti snažan teret edukacije. Djeca savršeno “čitaju”- dekodiraju tekst, ali s ogromnim zaostatkom u razumijevanju. U svojoj definiciji, hiperleksija predstavlja izvanredne rane vještine brzog dekodiranja teksta bez razumijevanja. Počinje se pojavljivati vrlo rano, a kod djece s PAS-a moguće ju je uočiti već u dobi od dvije godine. Nije nužno simptom PAS-a, ali je zasigurno jedna od naznaka za pomniju opservaciju i moguću dijagnostiku PAS-a. Ovom prezentacijom želim iznijeti teorijske značajke i naglasiti važnost ranog prepoznavanja razvoja hiperleksije te kako je pravilno usmjeriti da ona ne bi bila poteškoća već jedna od pozitivnih mogućnosti razvoja bolje životne i akademske funkcionalnosti djece s PAS-a. Naravno, što je razina jezično-pragmatičkog razumijevanja veća, veća je i mogućnost boljeg obrazovanja što je od izuzetne važnosti za inkluziju, stjecanje zvanja i mogućnosti zapošljavanja u odrasloj dobi.
Ključne riječi: autizam, rana intervencija, hiperleksija, edukacija
Key words: autism spectrum disorders, early intervention, hyperlexia, education
2. Individualni Edukacijski Plan za učenike s poteškoćama iz autističnog spektra (PAS)- smisleni besmisao hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja
The Individual Education Plan For Children With Autism Spectrum Disorders (ASD)- meaningful senselessness of Croatian educational system
Integracija djece s poteškoćama iz autističnog spektra prisutna je u hrvatskom redovnom sustavu odgoja i obrazovanja već neko dulje vrijeme, međutim, filozoski aspekti inkluzije još uvijek, ili nisu adekvatno protumačeni i prihvaćeni, ili se sustav inkluzije gradi po principu prihvaćanja spektra poteškoća na osobnim razinama svih onih koji rade u edukaciji te djece. Kao osnova uspješne inkluzije je i dobro napravljeni Individulani Edukacijski Plan (IEP, odn. IOOP). Međutim, što znači imati “dobar” IEP za učenika s poteškoćom iz autističnog spektra i koje su osnovne značajke takvog programa, jedna je potpuno druga priča koja zazire u aspekte praktične primjenjivosti, a ne samo zadovoljavanja birokratskih regula. Ovom prezentacijom koja se bazira na dugogodišnjem radu i suradnji sa školskim sustavom, želim iskazati osobne stavove i ukazati na najčešće grješke, kao i dobre strane u planiranju za djecu s poteškoćama iz PAS-a. Nažalost, iskustvo je pokazalo da su najčešće IEP-i, smisleni programi besmislene provedbe jer ih se rijetko pridržava te se ne rade redovite evaluacije i reevaluacije istih, odgojno-obrazovni ciljevi koji bi trebali slijediti kumulativno-hijerarhijski razvojni princip ne postoje te se sukladno tome ne određuju akademska očekivanja za te učenike, a oni IEP-i koji “slijepo” slijede nacionalni kurikulum često su u diskrepanci s razvojnim profilom učenika te su najčešće ne određena akademska očekivanja za djecu s PAS-a. Ovakva iskustva predstavljaju snažnu potrebu za promjenom u kreiranju, izvedni, evaluaciji i reevaluaciji IEP za učenike s PAS-a.
Ključne riječi: Individualni edukacijski plan, poteškoće autističnog spektra, inkluzija
Key words: Individual Education Plan, Autism Spectrum Disorders, Inclusion
Preliminarni program pogledajte na http://www.savez-defektologa.hr/…/PRELIMINARNI-PRIMOŠTEN.doc
Savez edukacijskih rehabilitatora Hrvatske organizira 12. Međunarodni kongres koji će se održati od 5.-7.4.2018. u Primoštenu u hotelu Zora.
Svojim iskustvom aktivno sudjelujemo s dvije prezentacije:
1. Hiperleksija u djece predškolske dobi s poteškoćama iz autističnog spektra
Hyperlexia In Preschool Children With Autism Spectrum Disorders
Autistični spektar poteškoća u svojoj heterogenosti psihosocijalne i komunikacijske slike sve više predstavlja izazove suvremene edukacijske rehabilitacije zbog svojih specifičnih odgojno-obrazovnih potreba, ali i zakonskog prava na redovni sustav obrazovanja. Usprkos njihovim dobrim vještinama učenja, metodike podučavanja pronalaze teške načine kako takvu djecu podučavati jer jedna od najznačnijih poteškoća jezično pragmatičko nerazumijevanje odaju dojam da takva djeca “ne mogu” postizati određene akademske vještine. U tom spektru različtosti vještina i sposobnosti, hiperleksija je jedan dio koji ovu djecu može “podići”, ali isto tako i biti snažan teret edukacije. Djeca savršeno “čitaju”- dekodiraju tekst, ali s ogromnim zaostatkom u razumijevanju. U svojoj definiciji, hiperleksija predstavlja izvanredne rane vještine brzog dekodiranja teksta bez razumijevanja. Počinje se pojavljivati vrlo rano, a kod djece s PAS-a moguće ju je uočiti već u dobi od dvije godine. Nije nužno simptom PAS-a, ali je zasigurno jedna od naznaka za pomniju opservaciju i moguću dijagnostiku PAS-a. Ovom prezentacijom želim iznijeti teorijske značajke i naglasiti važnost ranog prepoznavanja razvoja hiperleksije te kako je pravilno usmjeriti da ona ne bi bila poteškoća već jedna od pozitivnih mogućnosti razvoja bolje životne i akademske funkcionalnosti djece s PAS-a. Naravno, što je razina jezično-pragmatičkog razumijevanja veća, veća je i mogućnost boljeg obrazovanja što je od izuzetne važnosti za inkluziju, stjecanje zvanja i mogućnosti zapošljavanja u odrasloj dobi.
Ključne riječi: autizam, rana intervencija, hiperleksija, edukacija
Key words: autism spectrum disorders, early intervention, hyperlexia, education
2. Individualni Edukacijski Plan za učenike s poteškoćama iz autističnog spektra (PAS)- smisleni besmisao hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja
The Individual Education Plan For Children With Autism Spectrum Disorders (ASD)- meaningful senselessness of Croatian educational system
Integracija djece s poteškoćama iz autističnog spektra prisutna je u hrvatskom redovnom sustavu odgoja i obrazovanja već neko dulje vrijeme, međutim, filozoski aspekti inkluzije još uvijek, ili nisu adekvatno protumačeni i prihvaćeni, ili se sustav inkluzije gradi po principu prihvaćanja spektra poteškoća na osobnim razinama svih onih koji rade u edukaciji te djece. Kao osnova uspješne inkluzije je i dobro napravljeni Individulani Edukacijski Plan (IEP, odn. IOOP). Međutim, što znači imati “dobar” IEP za učenika s poteškoćom iz autističnog spektra i koje su osnovne značajke takvog programa, jedna je potpuno druga priča koja zazire u aspekte praktične primjenjivosti, a ne samo zadovoljavanja birokratskih regula. Ovom prezentacijom koja se bazira na dugogodišnjem radu i suradnji sa školskim sustavom, želim iskazati osobne stavove i ukazati na najčešće grješke, kao i dobre strane u planiranju za djecu s poteškoćama iz PAS-a. Nažalost, iskustvo je pokazalo da su najčešće IEP-i, smisleni programi besmislene provedbe jer ih se rijetko pridržava te se ne rade redovite evaluacije i reevaluacije istih, odgojno-obrazovni ciljevi koji bi trebali slijediti kumulativno-hijerarhijski razvojni princip ne postoje te se sukladno tome ne određuju akademska očekivanja za te učenike, a oni IEP-i koji “slijepo” slijede nacionalni kurikulum često su u diskrepanci s razvojnim profilom učenika te su najčešće ne određena akademska očekivanja za djecu s PAS-a. Ovakva iskustva predstavljaju snažnu potrebu za promjenom u kreiranju, izvedni, evaluaciji i reevaluaciji IEP za učenike s PAS-a.
Ključne riječi: Individualni edukacijski plan, poteškoće autističnog spektra, inkluzija
Key words: Individual Education Plan, Autism Spectrum Disorders, Inclusion
Preliminarni program pogledajte na http://www.savez-defektologa.hr/…/PRELIMINARNI-PRIMOŠTEN.doc
nedjelja, 26. studenoga 2017.
Poziv na edukaciju /radionicu “VIZUALNE STRATEGIJE U ODGOJU I OBRAZOVANJU DJECE S POTEŠKOĆAMA IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA”- II. dio
Obzirom da je bilo nekoliko zamolbi da se još napravi radionica vezana uz korištenje vizualnih strategija u radu s djecom s poteškoćama iz austističnog spektra, pozivam sve zaintereisrane na II. dio te radionice koja će se održati 9.12.2017. u trajanju od 5 školskih sati u hotelu Holiday, Jankomir 27, Zagreb u dvorani Matoš.
TEME:
1. PECS- razmjena sličica u svrhu komunikacije (kroz sve faze)
2. TEACCH- strukturirani pristup u radu s djecom s PAS-a
3. Poticanje govorno jezičnog izričaja pomoću slike- razvoj pragmatike jezika
4. Korištenje vizualnih strategija u socijalizacijskim pričama
4.1. Što su socijalizacijske priče i čemu one služe?
4.2. Kako izraditi socijalizacijske priče?
Kotizacija: 500 kn/osoba
14. i 15.11.217. aktivno smo sudjelovali na prestižnoj međunarodnoj konferenciji ABAI u Parizu. Ogroman skup stručnjaka koji raspravljaju o ljudskom ponašanju, a kao i obično tema razvojnih poteškoća iz autističnog spektra opet je jedna od najzanimljivijih. Od najranije životne dobi do starosti. Koliko je biti čast dio tog skupa toliko je i depresivno vidjeti koliko neke zemlje imaju mogućnosti istraživanja, potporu državnih institucija i ne samo to, već i koliko se cijene nj...ihovi uspjesi, dosezi, pokušaji, trud. Daleko smo mi od svih tih ljudskih odnosa, da profesionalizam niti ne spominjem, a opet, sa svojih nekoliko riječi “zaškakljam” umove nekih znanstvenih razina koje me usprkos vizualno prikazanoj stvarnosti uvjeravaju da je to “nemoguće”. Ne znam zaista, da li je to u pitanju osobni stav ili jednostavno ne želimo u globalu priznati da su djeca s autizmom i te kako sposobna djeca i jedino što trebaju su izazovi za koje smo mi odgovorni da li ćemo ih staviti pred njih i očekivati da na njih reagiraju ili ćemo se s njima jednostavno igrati samo iz razloga što ovako i onako smatramo da ona ne mogu naučiti ili još gore da “što će to njima u životu”. Sva predavanja koja sam posjetila, bila su informativno edukativna, predivnih slajdova, grafičkih prikaza, vidljivih spoznora, uvaženih imena, ali da li bi mogla izvući nešto što bi sutra koristila u radu s mojom djecom postavljajući neki inovativni iskorak u razvoju odgoja i obrazovanja te djece, nažalost, ništa. No, idu novi dani, nove misli, nova djeca, novi pokušaji, novi trud, novi rad, novi promašaji. Zaista, autistični spektar poteškoća izazov je koji ne bi propustila ni za što na svijetu baš zato što je toliko kompleksan i heterogen da je vrijedan divljenja i prkosa istovremeno. 
subota, 28. listopada 2017.
U subotu, 21. listopada 2017. održana je edukacija na temu "Vizualne strategije u podučavanju pismenosti djece s poteškoćama iz autističnog spektra". Hvala zainteresiranima na sudjelovanju.
Isto tako obzirom da je traženo da se održi još jedna edukacija na tu temu jer je zaista opširna, vjerojatno će biti održana krajem studenoga ili početkom prosinca, kao produžetak ove edukacije pri čemu ćemo više pozornosti posvetiti izradi materijala za poticanje govorno-jezičnog izražavanja, odnosno rečeničnog izraza u slici koristeći sve vrste riječi i na taj način pokazati kako se može poboljšati pragmatika jezika u djece s poteškoćama iz spektra bilo da su ona verbala ili neverbalna. Nadam se da će ovaj inovativan program uvelike pomoći i djeci i stručnjacima u odgoju i obrazovanju.
Veselim se novim iskustvima!
Isto tako obzirom da je traženo da se održi još jedna edukacija na tu temu jer je zaista opširna, vjerojatno će biti održana krajem studenoga ili početkom prosinca, kao produžetak ove edukacije pri čemu ćemo više pozornosti posvetiti izradi materijala za poticanje govorno-jezičnog izražavanja, odnosno rečeničnog izraza u slici koristeći sve vrste riječi i na taj način pokazati kako se može poboljšati pragmatika jezika u djece s poteškoćama iz spektra bilo da su ona verbala ili neverbalna. Nadam se da će ovaj inovativan program uvelike pomoći i djeci i stručnjacima u odgoju i obrazovanju.
Veselim se novim iskustvima!
ponedjeljak, 9. listopada 2017.
Poziv na edukaciju
“VIZUALNE STRATEGIJE U PODUČAVANJU PISMENOSTI DJECE S AUTISTIČNIM SPEKTROM POTEŠKOĆA
(...ali i u odgoju i obrazovanju djece općenito)
21.10.2017. 9-12h (4 školska sata)
Hotel Holiday, Jankomir 27, Zagreb
Vizualne strategije su svi materijali koje vidimo: slike, pisane riječi, rasporedi, ploče, etikete i sl.
One uvijek nose jasniju informaciju i bolje razumijevanje.
Najbolje su strategije u odgoju i obrazovanju djece koja najlakše uče vizualnim putem. To su djeca s poteškoćama iz autsitičnog spektra, sa sindromom Down, s disleksijom i disgrafijom, ADHD-om, djeca s intelektualnim poteškoćama, djeca s poteškoćama emocionalne regulacije, s poteškoćama u ponašanju i sva druga djeca koja nemaju značajnijih poteškoća i lakše uče vizualno.
Vizualne strategije uvijek imaju svoju svrhu i veliko značenje za onog koji ih gleda jer pomažu u:
- poticanju komunikacije
- poticanju socijalizacije
- održavanju pažnje koncentracije
- davanju informacija
- razvoju vokabulara
- objašnjavanju socijalnih situacija
- davanju izbora
- davanju dnevne strukture
- davanju strukture nastavnog dana i sata
- smanjivanju frustracija
- učenju novih vještina
....i još mnogo toga.
Pozivamo vas na sudjelovanje na edukaciji o vizualnim strategijama (VS).
Što su, kako ih izraditi, kako ih koristiti, od konkreta do simbola, od obitejskog okruženja do fakulteta, od najmanjih nogu do odrasle dobi!
Namjenjena je učiteljima, stručnim suradnicima, odgajateljima, asistentima, roditeljima...
Sudionici će nakon edukacije znati:
- što su VS
- vrste VS
- kako i kada ih upotrijebiti
- kako ih izraditi, što koristiti
- kako prilagoditi nastavne sadržaje pomoću VS (kroz sve nastavne predmete)
- kako izraditi VS
- kako potaknuti komunikaciju
- kako potaknuti socijalne interakcije
- kako pomoći obitelji da podigne kvalitetu funkcionalnosti
- kako komunicirati sa slabo vebalnim i neverbalnim djetetom
- kako pomoću VS utjecati na razumijevanje govora i pisane riječi/rečenica
Edukacija se sastoji od teoretskog dijela i praktičnog dijela te se mole sudionici da sa sobom ponesu prijenosna računala ako ih imaju kako bi mogli sudjelovati u praktičnom dijelu (*napomena: računala nisu obvezna).
Predavač je Nataša Dolović, profesor rehabilitator te učiteljica razredne nastave s dogogodišnjim iskustvom u radu s djecom, čiji je posebni profesionalni izazov u radu i podučavanju djece iz austičnog spektra poteškoća (www.angerona1.blogspot.com). Predavač je na brojnim konferencijama u Hrvatskoj i svijetu, a njezina su predavanja isključivo zaključak i rezultat dugogodišnje suradnje s osnovnim školama te neposrednog rada s djecom u spektru.
KOTIZACIJA: 500 kn po osobi (uključuje potvrdnicu, materijale/vizualne startegije, piće i grickalice u pauzi).
Broj mjesta je ograničen: maksimalno 20 po grupi.
Za dodatna pitanja, slobodno me kontaktirate na 091 622 6749.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)