NEUROFEEDBACK U PRAKSI


Kao neurofeedback terapeut po Othmerovoj metodi ( EEG Biofeedback), donosim vam opsežne informacije o NEUROFEEDBACKU! (http://www.eeginfo-europe.com/nc/neurofeedback/find-a-provider/therapist-directory.html?tx_eegdir2012_therapists[country]=HR)


3 odgovora o Neurofeedbacku







Koliko dugo efekti neurofeedback tretmana mogu trajati?

Da bi efekti Neurofeedback tretmana potrajali, terapeut će Vam obično reći da je potrebno „dovoljno dosta treninga“. Obično je potrebno 5 do 10 treninga nakon što primijetite poboljšanje tretiranih simptoma. Ako odustanete prije nego se siptomi stabiliziraju, vrlo je vjerojatno da efeti neće potrajati.
Dr. Joel Lubar je sa svojim suradnicima dugoročno pratio klijente s ADD-om (poremećaj pažnje i koncentracije) te je ustanovio da su poboljšanja nastala Neurofeedback treningom potrajalo od 10 do 20 godina. Objavljena istraživanja kod klijenata s epilepsijom, pokazala su da su efekti NF treninga obično prisutni i 12 mjeseci poslije. Kliničari obično izvještavaju da su promjene dugotrajne, međutim, valja spomenuti da je potrebno daleko više istraživanja vezana uz ovo područje.
Neke osobe mogu doživjeti i tzv. „povratak na prethodno stanje“ . To se obično može dogoditi ako je osoba nakon NF treninga doživjela nekakvu značajniju ozljedu, traumu, ekstremni stres uzrokovan jakim promjenama u životu. Neki osnovni neurološki problemi kao i genetska osjetljivost također mogu biti uzrok. Većina klijenata održava poboljšanja i nisu im potrebni treninzi za „održavanje“. Za  neke, ovisno o primarnoj dijagozi, potrebni su kontinuirani treninzi. Jednom kad osoba zavrži ciklus terapija (20 treninga), ponekad je potrebno nekoliko treinga za tzv. „održavanje“ i osoba dalje bez problema održava efekte NF-a.  Kad mozak uspostavi nove načine funkcioniranja (novo „umrežavanje“), obično je potrebno vrlo malo „održavajućih“ treninga kako bi došlo do oporavka.
Određeni problemi, kao što su ozljede mozga, pervazivni razvojni poremećaji, Tourett sindrom, cerebralna paraliza, ili neke druge neurološke poteškoće, mogu zahtijevati dugoročne treninge za održavanje efekata NF-a. Kod degenerativnih bolesti, uključujući Multiplu sklerozu, Parkinsonovu bolest, ili Alzheimerovu bolest, istraživanja pokazuju da Neurofeedback jako pomaže pri stabilizaciji funkcija, usporava proces, te optimizira funkcionalnost mozga onog stanja u kojem je klijent trenutno. Za takve osobe, neurofeedback pomaže kod poboljšanja i održavanja kvalitete života, a ne da bi se stanje izliječilo.

Da li se Neurofeedback tretman može provoditi ako klijent troši lijekove?

Bazirano na izvješćima 150 neurofeedback terapeuta, ustanovljeno je da više od polovice klijenata počinju neurofeedback terapije u trenutu kad uzimaju jedan ili više lijekova. Nakon određenog broja treninga česta je situacija da se broj lijekova polako smanjuje. Prema istraživanjima, gotovo polovica klijenata smanjuje ne samo broj već i doze uzimanja lijeka, a kod nekih se događa da i više ne uzimaju lijek. 

** IZUZETNO JE VAŽNO DA O TOME OBAVIJESTITE LIJEČNIKA KOJI JE PROPISAO LIJEK TE JE STROGO ZABRANJENO SMANJIVANJE DOZE LIJEKA ILI PRESTANAK UZIMANJA LIJEKA BEZ ZNANJA LIJEČNIKA. 

Primjer: Žena, 42 godine starosti, u zadnjih pet godina boluje od depresije i uzima četiri vrste lijekova. Nakon 40 treninga NF-om, u suradnji sa svojim liječnikom, uspjela je smanjiti lijekove na samo jednu vrstu, uzimajući minimalnu dozu. Nakon NF-a najveće poboljšanje je bilo u njezinom raspoloženju!
Primjer2: Velika psihijatrijska klinika u Sjevernoj Karolini, SAD, uspješno je  koristila neurofeedback tretmane kod 30 pacijenata koji boluju od bipolarnog poremećaja. Svi ti pacijenti zadovoljavali su dijagnosičke kriterije za bipolarni poremećaj određen prema dijagnostičom priručniku DSM-IV. Mnogi od njih trošili su lijekove godinama i bili su hospitalizirani  nekoliko puta godišnje. Voditelj klinike, neuropsiholog, izvjestio je da su svi pacijenti, osim jednog, koji su prošli 20 treninga neurofeedbacka, smanjili količinu i dozu lijekova i postali mnogo stabilniji. Za tu grupu ljudi, bilo je potrebno primijeniti 1-2 „održavajuća“ treninga mjesečno. Ovo istraživanje tek će biti objavljeno.

Apsolutno ne postoji način na koji možemo predvidjeti da li će doći do promjene u korištenju lijekova. S teoretske strane možemo jedino objasniti na način, ako uzmemo u obzir mehanizme učenja mozga neurofeedback treningom, dolazimo do zaključka da kako mozak postaje sve aktivniji tijekom treninga, radi mnogo efikasnije i uravnoteženije, pa tako, ista doza lijeka postaje puno jača na novo uspostavljene funkcije mozge, što  može uvjetovati smanjenjem količine i doze određenog lijeka.

** STROGO JE ZABRANJENO SMANJIVANJE DOZE LIJEKA ILI PRESTANAK UZIMANJA LIJEKA BEZ ZNANJA LIJEČNIKA.
Postoje i pacijenti-klijenti kojima liječnici teško mogu naći koji im lijek najbolje odgovara. Neurofeedback može djelovati sinergistički s lijekovima čime se dobiva bolja reakcija na lijek i stabilizacija lijekova. Neurofeedback je komplementaran s drugim pristupima liječenja, a može im pomoći da budu učinkovitiji.

** STROGO JE ZABRANJENO SMANJIVANJE DOZE LIJEKA ILI PRESTANAK UZIMANJA LIJEKA BEZ ZNANJA LIJEČNIKA.


Kada ću početi primjećivati promjene uzrokovane Neurofeedback treningom?

Događaju li se promjene nakon prvog treninga? Nakon petog? Što je realno za očekivati?
Obično, klijenti primjećuju promjene nakon drugog-trećeg treninga.
Međutim, to nije uvijek tako. Ponekad, čak i iskusni kliničari ne primjećuju promjene sve do 3. ili 5. treninga. Neki osjećaju da je potrebno i 10 treninga da bi osjetili promjene. U jednom dijelu, ovisi o simptomima kojima se bavimo. Povremeno, zaista treba 10, pa čak i više treninga da bi se osjetile promjene, ili da bi roditelj vidio promjene na svojem djetetu. Stoga je vrlo važno dobro prodiskutirati sa svojim terapeutom o tome što se sve događa. Dobar terapeut će vam pomoći svojim pitanjima i voditi vas kroz osjećaje koje možda ni sami niste osvjestili da su drukčiji, da Vi reagirate ili se osjećate drukčije.  Vrlo često se događa da klijenat odgovori „Gle, pa na to nisam ni mislio/la“. Razgovor s terapeutom od velike je važnosti isto kao i činjenica da je terapeut tijekom cijelog treninga uz svojeg klijenta kako bi mogao pratiti simptome koji se mogu pojavljivati tijekom samog treninga. Svaki, i najmanji napredak se prati!

Koje promjene se događaju prve? To obično nije osnovni problem zbog kojeg je klijent i počeo s NF-om, ali SVAKA PROMJENA je dobar znak. Dobar znak u smislu da Vaš mozak reagira! Jedan od izazova je i taj da su promjene vrlo, vrlo suptilne  i nježne, naročito u početku. Kliničari obično pomno prate obrasce spavanja jer je to za većinu ljudi najlakše pratiti i primjetiti same promjene, a obično, san je taj gdje se odmah mogu primjetiti promjene.
Promjene sna obično uključuju lakše zaspavljivanje, možda više lijepih snova, lakše buđenje ili čvršći i mirniji san.
Druge promjene koje možete očekivati su: smireniji ste, manje tjeskobni, bolje reagirate na stresne situacije, manje se ljutite, više ste uključeni u svakodnevne aktivnosti, a osjećate se odmorenije, imate više volje i ne osjećate se „prebito“.
Ipak, promjene koje se događaju, zaista su individualne i jako se razlikuju od osobe do osobe. Neke osobe već unutar 5-10 treniga osjećaju bolje raspoloženje, bolju pažnju, toleranciju na ljutnju,  smanjuje se kroničnu bol, dok drugi trebaju malo više vremena. Mozgu je obično potrebno nešto dulje vrijeme kako bi odgovorio na  opsesivne misli, jaku  impulzivnost ili sklonost protivljenju. Osobe s takvim simptomima, kao i osobe sklone ovisnostima, trebaju dulje vrijeme da bi primjetile promjene. Također, ako i postoje značajna oštećenja mozga ili neki drugi značajniji neurološki problemi, bit će potrebno nešto više treninga da bi mozak počeo odgovarati, bez obzira na prisutne simptome. 

Ako nema promjena unutar 10 treninga, postoji vjerojatnost da je potrebno napraviti ponovnu evaluaciju (procjenu). Možda su nježne promjene bile prisutne, ali ih niste primjetili, a terapeut Vas svojim pitanjima nije dovoljno dobro vodio kako bi bili osjetljivi na promjene, ili jednostavno, još nije došlo do promjene. Možda je to osoba kojoj treba daleko više treninga, ali i vjerojatno takva osoba neće imati i previše efekta od NF tretmana. Ili, potrebno je napraviti drukčiji pristup. U nekim slučajevima, strpljenje je ključ uspjeha. Ponekad kliničar vidi jasne promjene na EEG-u, dok klijent uporno tvrdi da ne osjeća nikakve promjene. Ponekad je nekim osobama jako teško definirati svoja emocionalna ili fizička stanja, stoga, opet napominjem, razgovor s terapeutom ima vrlo važnu ulogu!






NEUROFEEDBACK U PRAKSI
pripremila: Nataša Dolović, prof.





Moždani valovi su temelj svega što naš mozak radi. Oni su rezultat elektromagnetskih signala koje ljudski mozak neprestalno proizvodi i mogu biti izmjereni tzv. EEG-om. EEG je mjerni instrument, on mjeri različite tipove moždanih valova koji stvaraju neku ritmičku aktivnost mozga.
Današnja tehnologija omogućava analiziranje tih valova i dijeli ih na različite raspone frekvencija koje su neurolozi (stručnjaci za mozak) svrstali u različite tipove/vrste moždane aktivnosti. Na primjer, u zdravom mozgu, moždani valovi u tzv. Delta rasponu su dominantni kad spavamo i povezani su s regulacijom sna, dok moždani valovi u tzv. Beta rasponu (band) dominiraju kad smo aktivno uključeni u izvršavanje nekog zadatka (fokusirani i koncentrirani). 

Moždani valovi reflektiraju kako vaš mozak regulira pažnju i tzv. stanje pobuđenosti. Najbolje je kad je mozak fleksibilan u toj regulaciji pažnje i pobuđenosti koji su neophodni  u svakoj situaciji u kojoj se nalazite (pr. fokusiranje na postavljeni zadatak, odluka da krenete na spavanje, vrijeme za relaksaciju i sl.). Mozak nekih ljudi je dosta ne fleksibilan i zapravo se „bori“ s previše visokom pobuđenosti. Takvi ljudi mogu biti jako anksiozni i agitirani. Neki se ljudi „bore“ sa smanjenom pobuđenosti. Oni pak imaju pomanjkanje pažnje, skloni su depresiji ili su potpuno nemotivirani. Kada mozak ima slabu samoregulaciju, balansiranje između stanja pobuđenosti i pažnje postaje stalna mentalna bitka.

Neorofeeedback koristi snagu suvremene tehnologije kako bi uhvatio i analizirao aktivnosti moždanih valova i pretvara ih u korisne informacije o tome kako vaš mozak funkcionira. Koristeći ne invanzivne tehnike EEG-a za mjerenje moždanih valova, pomoću NF-a, mozak se može „vidjeti u ogledalu“. S tim informacijama, on može uspostaviti ponovnu bolju regulaciju s ciljem poboljšanja svojeg funkcioniranja.



Osoba se može roditi s tendencijom prema disregulaciji (što znači da mozak ima velikih poteškoća u održavanju svojih ritmova stabilima). Primjer su ADHD ili neki oblici migrena. Genetika igra značajnu ulogu na osjetljivost na bol, regulaciju sna, depresiju ili anksioznost (tjeskobu).


Iako je tehnologija jako sofisticirana, sam postupak neurofeedbacka je izuzetno jednostavan, bezbolan i neinvanzivan.
NF je znanstveno dokazan način kojim poboljšavate način funkcioniranja mozga kroz intenzivan trening mozga. 

Kako to zapravo izgleda?

Učite pospješivati moždanu aktivnost na isti način kao što učite i svaku drugu vještinu- preko povratne informacije (feedbacka) i ponavljanja. Tako će svakih pola sekunde tijekom treninga, sofisticirana tehnologija zabilježiti trenutno funkcioniranje vašeg mozga i to usporediti s postavljenim ciljem, te ako je „dobro“ odrađeno, vaš mozak će biti nagrađen (trenutak kada on uči!) ili nagrade uopće neće biti kada se vaš mozak „ne trudi“ približiti se zadanom cilju! Zvuči malo komplicirano?! Nije, postupak je vrlo jednostavan, vaš je zadatak da budete opušteni i uživate gledajući ekran, a vaš će mozak za to vrijeme odrađivati trening!


Pogledajte kako to izgleda na

http://www.youtube.com/watch?v=DimzPFEKTV0


U 20 treninga, vaš mozak ima, otprilike 72 000 prilika da uči (http://neurodevelopmentcenter.com/neurofeedback-2/neurofeedback-training/)! To je jako puno ponavljanja i vježbanja! Neuroznanost je dokazala da mnogo ponavljanja i vježbanja dovodi do novog oblikovanja mreže neurona. Neurofeedback vam upravo pomaže u tom novom preoblikovanju! Počinjete funkcionirati na drugačiji način!

Iskustva u radu!

Iskustva u radu pokazala su da gotovo 80-90% kijenata imaju poboljšanja u funkcioniranju. Kod djece s ADHD nakon 20 treninga značajna je pozitivna promjena na fokusiranju na zadatak i daleko dužoj koncentraciji. Dijete koje je prije tretmana imalo maksimalno 10-15min koncentraciju i pažnju na zadatak, nakon NF-a bez problema može odraditi cijeli školski sat, a da se pri tom ne buni, ima potrebu čestog ustajanja, odbija rad, nije zainteresiran za rad, ometa druge i bude lako ometen. Promjene su vidljive ne samo u okolini (dom, škola) već  je i školski uspjeh mnogo bolji!
Kod djece s težim razvojnim poteškoćama kao na primjer autizam, pozitivni efekti neurofeedbacka vezani su uz poboljšanje na socijalizacijkom i emocionalnom području razvoja što dovodi do promjena u ponašanju. Neka djeca s autizmom koja su bila izuzetno indiferentna na članove obitelji i okolinu (bilo im je sasvim svejedno s kim su ili gdje su), već tijekom tretmana (između 8-10 treninga) počela su pokazivati emocionalne reakcije na roditelje ili su se počela veseliti nekim mjestima gdje su došli, ili ljutiti tamo gdje im nije bilo lijepo. Kod neke djece s autizmom pojavile su se i prve vokalizacije, glasovi, čak i riječi! U 100%  slučajeva, najveća promjena je bila kod sna, ona djeca koja su se budila noću, počela su spavati cijelu noć (8-10 sati bez buđenja), a kod djece koja su se budila s nekim oblicima noćnih mora, takva su se buđenja smanjila u gotovo 80%.
U ponašanju, najveće promjene bile su primjećene kod tolerancije. Djeca su postala mnogo tolerantnija, sklona kompromisu, a plač i ljutnja smanjili su se od 50-70% (nisu bila toliko česta, a vrijeme trajanja bilo je značajnije kraće).  Naravno, ovdje  valja naglasiti i potrebu edukacije roditelja kako bi znali adekvatno reagirati u određenim situacijama, stoga su i oni važan faktor uspjeha  razvojnog poboljšanja kod djeteta!
Kod djece sa simptomima anksioznosti, došlo je do povećanja samopouzdanja, lakšeg nošenja s neuspjehom te veće motiviranosti za rad.   

Razvoj crteža dječaka s ADHD-om koji prikazuje velike promjene u kognitivnom razvoju unutar 40 treninga Neurofeedbackom
 izvor: http://neurodevelopmentcenter.com

Koje uvjete treba zadovoljiti da bi počeli s Neurofeedbackom?

Prvo, Neurofeedback je metoda koja je dostupna svima koji mogu sjediti pred ekranom i gledati što im je zanimljivo u traju od 30 minuta! Drugo, trebate biti dosljedni dolasku na treninge, što znači, minimalno 3x tjedno kroz slijedećih 6-7 tjedana (20x) ili 5-7 x tjedno kroz 2-3 tjedna. Ako to možete, vi ili dijete zadovoljili ste sve uvjete.

    

NEUROFEEDBACK

(pročitajte više)

Neurofeedback je postupan proces učenja koji iskorištava sposobnost mozga da se samostalno regulira i traži ravnotežu. Omogućuje mozgu da poboljša učinkovitost svojih funkcija, i time pridonosi održavanju zdravog tijela. Treniranjem mozga, jačamo operacione obrasce, čineći reakcije više uravnoteženima i stoga više učinkovitijima.
Istraživanja pokazuju da ova vrsta treninga povećava plastičnost mozga, što daje pojedincu bolju sposobnost rješavanja fizičkih i emocionalnih poteškoća.


S neurofeedbackom utječemo na bioelektričko funkcioniranje mozga. Ciljamo na unutarnje regulatorne mreže mozga, te treniramo funkcionalnu disregulaciju mozga. 

Pokušat ću to pojasniti jer su roditelji koji dolaze na neurofeedback treninge vrlo zbunjeni i vrlo često imaju šture i nejasne informacije.

Ljudski mozak oduvijek je bio zagonetka brojnim znanstvenicima. Najfascinantniji su primjeri osoba koji su iz različitih razloga (pr. tumori, moždani udari) izgubili neke svoje funkcije kao što su govor, pamćenje i sl. te ponovno nakon nekog vremena vratili svoje izgubljene funkcije. Područje neurobiologije i neuropsihologije značajno raste. Prije 40 godina, znanstvenici su otkrili da se mozak miševa i mačaka može trenirati tzv. operantnim uvjetovanjem.





Razlikujemo klasično (Pavlovljevo) i operantno (instrumentalno) uvjetovanje. Kod klasičnoga uvjetovanja neki podražaj (bezuvjetni podražaj) koji prirodno izaziva neku reakciju (bezuvjetna reakcija) prezentira se zajedno s podražajem koji takvu reakciju prirodno ne izaziva (uvjetni podražaj). Nakon određenoga broja ponavljanja uvjetnoga i bezuvjetnoga podražaja uvjetni će podražaj sam izazvati reakciju koju izaziva bezuvjetni podražaj. U tom slučaju riječ je o uvjetovanoj reakciji. Npr., davanje hrane (bezuvjetni podražaj) kod psa izaziva lučenje sline (bezuvjetna reakcija). Ako se netom prije davanja hrane zazvoni (uvjetni podražaj), i taj slijed ponovi nekoliko puta, pas će početi lučiti slinu već na sam zvuk zvona. Lučenje sline u tom je slučaju uvjetovana reakcija. Operantno uvjetovanje (učenje na posljedicama) provodi se tako što se neko poželjno ponašanje nagrađuje (potkrjepljuje), odn. nepoželjno kažnjava (napomena*-ovdje se ne misli na fizička kažnjavanja!)Ponavljanje nagrađivanja poželjnoga ponašanja povećava vjerojatnost njegova pojavljivanja, a ponavljanje kažnjavanja smanjuje nepoželjno ponašanje. Velik broj naučenih reakcija, osobito u djece, stečen je klasičnim i operantnim uvjetovanjem. Klinički psiholozi primjenjuju tehniku uvjetovanja za liječenje nekih psihičkih poremećaja, npr. fobija.

Neuroznanstvenici znaju da ljudski mozak ima sposobnost adaptacije i razvoja novih neurona na taj način da ga uključimo u nove izazove, zadatke i dajemo mu nova iskustava kroz život. Taj poces koji zovemo neuroplasticitet stoga može rezultirati stvaranjem novih mreža neurona, pa će neke funkcije koje su bile izgubljene (izgubljeni/uništeni neuroni), novorođeni neuroni pokušati to ponovno naučiti, naravno, ako ih učimo, treniramo.
Mozak je moguće naučiti tzv. samoregulaciji, naravno, ako je adekvatno treniran.
Upravo Neurofeedback ili  EEG Biofeedback jedan je od načina kojime to možemo postići.
Neurofeedback može biti propisan odraslim osobama ili djeci s različitim disregulacijama mozga.

Što je disregulacija mozga?

Neurološka disregulacija se događa kada mozak koristi krive moždane valove, u krivo vrijeme za krivi zadatak. Takav, nazovimo ga „kaos u glavi“, uzrokuje stanje neurološke prevelike pobuđenosti, preniske pobuđenosti ili nestabilne pobuđenosti. Jednostavnije rečeno, nema uravnoteženih reakcija. Primjer: Tjeskoba ili anksioznost,emocionalno stanje, često popraćeno fiziološkim simptomima koji mogu dovesti do umora ili čak iscrpljenosti. Simptomi mogu uključivati pojačani rad srca, ubrzano disanje, znojenje, suha usta, mučnina, razdražljivost, teškoće koncentracije, trzanje mišića, bolovi u mišićima, nesanica i dr. Osobe sa simptomima tjeskobe, anksioznosti i panike imaju previše pobuđenosti ili brzih valova (visoka beta frekvencija), osobito u frontalnim dijelovima mozga te posebice u desnoj hemisferi. Te osobe djeluju kao da su stalno u stanju povišene aktivacije i imaju teškoća vratiti se u normalno stanje, vratiti se u ravnotežu.

Neki primjeri previsoke pobuđenosti još su: ljutnja, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD), nesanica, impulzivnost, distraktibilnost. Primjeri preniske pobuđenosti su: depresija, pomanjkanje koncentracije, a primjeri nestabilnosti su: glavobolje-migrene, epilepsija, bipolarni poremećaj, fibromialgija, PTSP (posttraumatski stresni poremećaj).
Različiti su uzroci disregulacije mozga. Genetsko nasljeđivanje je najčešći uzrok. Sva ljudska bića rođena su s nekim „paketom“ predispozicija koji može utjecati na njihovo ponašanje. Prenatalni razvoj ili komplikacije pri porodu također mogu uzrokovati disregulaciju. Kroz život susrećemo i druge faktore koji mogu uzrokovati disregulaciju, a da nisu genetski uvjetovani, primjer: neadekvatna okolina koja može vršiti tzv. psihosocijalno potiskivanje, različite traume i ozljede glave, ovisnost o alkoholu i/ili drogama. Čak i produljeno uzimanje ljekova i mentalno propadanje uzrokovano starenjem, također može biti dodatni izvor disregulacije.
  


Trening se sastoji od postavljanja senzora ili "elektroda" na određenim mjestima na površini glave (ovisno o simptomu na kojem radimo). Ovaj postupak je bezbolan i ne-invazivan. Moždani valovi se očitavaju preko senzora, te prikazuju na zaslonu računala. Računalo analizira moždane valove, i specifične informacije koje proizlaze iz ovog procesa je ono što zovemo povratna informacija - "feedback," koja se očituje u promjenama na slici ili zvuku filma, crtića, ili video igre koji se koriste za trening. Osoba koja se trenira ne prima električni stimulans već samo „propušta“ aktivnosti povratne informacije „feedback-a“ koji su u skladu s individualnim neuralnim potrebama i ciljevima.

Nemoguće je predvidjeti do koje mjere će neurofeedback biti koristan pojedincu. Neurofeedback često proizvodi vrlo korisne i trajne promjene (čak do dvije godine nakon treninga), međutim, postoje slučajevi u kojima je oštećenje mozga takvo da nije moguće ispraviti stanje, ili kao što je najčešće slučaj, da se može ostvariti samo djelomično poboljšanje u funkcioniranju. Pozitivna reakcija na neurofeedback se obično očekuje nakon prvih 20 treninga, iako neki primjete poboljšanja i prije. Ukoliko ne primjetite nikakvo poboljšanje nakon 20 treninga, onda se preporučuje daljnji prekid sa treningom.

Važno je razumjeti da Neurofeedback procjena NIJE isto što i "klinički EEG", koji se koristi u svrhe  medicinske dijagnoze (za epilepsiju ili za određivanje neke ozbiljne moždane patologije, kao što je tumor). Neurofeedback sistem bilježi način na koji moždani valovi funkcioniraju kod određene osobe. Nije namijenjen niti ga koristimo za medicinsko dijagnosticiranje.



LIJEKOVI I SAVJETOVANJA S LIJEČNIKOM

Osobe koje uzimaju neke lijekove (npr. za migrene ili glavobolje, epi napadaje, raspoloženje, hiperaktivnost, pažnju, kretanje, spastičnost) MORAJU ostati u bliskoj komunikaciji sa svojim liječnikom. Potreba za nekim lijekovima može se smanjiti nakon brojnih neurofeedback treninga, a lijekovi mogu ostati u sustavu, i neki pojedinci mogu imati negativne nuspojave zbog smanjene potrebe tijela da se oslanja na njih. Neki pojedinci možda misle da mogu sami smanjiti lijekove bez konzultacije sa svojim liječnikom,  to NE PREPORUČAMO I MOLIMO DA  NE RADITE nikakve promjene u doziranju ili uzimanju lijekova bez savjetovanja sa svojim liječnikom. Neurofeedback nije zamjena za učinkovito  standardno liječenje. Smanjenje, povećanje ili zaustavljanje nekih lijekova može biti opasno po život, ili biti štetno za vaše zdravlje.

NUSPOJAVE

Nuspojave od neurofeedback treninga su blage i događaju se u malom postotku. Međutim, povremeno se može dogoditi da se dijete osjeća umorno, odsutno, ošamućeno, uznemireno, napeto, razdražljivo,   ima poteškoća sa spavanjem,  dobije glavobolju, ili eventualno tikove i smijuljenje neovisno o situaciji. Mnogi od tih osjećaja prođu u kratkom vremenu nakon treninga. Ako ne prođu i ako dijete doživi neke nuspojave, odgovornost je roditelja da obavijesti terapeuta kako bi se mogao modificirati protokol ili frekvencija treninga, te na taj način se obično brzo eliminiraju takve blage nuspojave.


NEKA ISTRAŽIVANJA

Jedan od vodećih znanstvenika na području ADHD-a, dr. Joel Lubar (1991), našao je da preko 80-90% osoba s ADHD-om poboljšalo svoje funkcioniranje nakon primjene Neurofeedback protokola. Sherlin et al. (2010) navode da bi se Neurofeedback trebao koristiti  kao znanstveno dokazana učinkovita metoda u tretmanu ADHD-a. Lubar (2003) svojim novim istraživanjem  otkrio je da su se simptomi ADHD-a smanjili čak za 75% kod osoba treniranih NFB-om. Monastra (2005) otkriva da pacijenti s ADHD-om  koji su uzimali lijekove, smanjili su doze za 50%, a značajno poboljšanje potrajalo je i do 3 godine poslije treninaga NFB-om. Sterman i Eguar (2006) spominju smanjenje epi napada u čak 70% pacijenata. Hammond (2005) raspravlja o značajnom poboljšanju kod pacijenata s depresijom i godinu dana nakon treninga NFB-om. Thompson i Thompson (1998) otkrili su povećanje QI (kvocijenta inteligencije) za 12 bodova kod djece s teškoćama u učenju (ne kod djece s intelektualnim teškoćama), a Soxby i Peniston (1995) otkrivaju da 80% alkoholičara uključenih u NFB tretman, ostaje trijezno i nakon 4 godine.
Kod autizma , NFB poboljšava neuroregulaciju i metaboličke funkcije, a najbolji rezultati primjećeni su kod poboljšanja izvršnih funkcija.




VAŽNO JE ZNATI!

Neurofeedback je neinvanzivna metoda treniranja moždanih valova koji će adekvatno odgovoriti na životne izazove i zadatke pojedinca.

Potrebno je najmanje 20 treninga u trajanju od najmanje 30 minuta, međutim kod djece s razvojnim teškoćama, stručna literatura predlaže i do 60 traninga, kod težih teškoća i stalnu primjenu NFB-a.

Najbolja efikasnost postiže se ako je dijete uključeno svakodnevno, no preporuka je da razmak između treninga nije veći od 3 dana.

Neurofeedback nije čarobni štapić kojim će nestati razvojne poteškoće i svakako nije zamjena za redovne terapijske tretmane potrebne obzirom na dijagnozu koju dijete ili odrasla osoba ima. To je potpomagajuća metoda, a na roditelju je odgovornost da dijete i dalje ima potrebne terapije kako bi razvojni ishod bio što bolji.

NFB terapeut određuje protokol koji će se primjeniti kod svakog pojedinaca individualno obziroma na simptome koji se pojavljuju, stoga je vrlo važno da uspostavite dobru suradnju i komunikaciju s terapeutom kako bi se simptomi što bolje pratili.


***
Za dodatne informacije, slobodno se obratite na telefon 095 820 73 06 (Nataša)








Reference:
1.       Mirjam E. J. Kouijzer, Jan M. H. de Moor, Berrie J. L. Gerrits, Marco Congedo, and Hein T.
van Schie: Neurofeedback improves Executive Functioning in Children with Autism Spectrum Disord, "Research in Autism Spectrum Disorders 3, 1 (2009) 145-162", DOI : 10.1016/j.rasd.2008.05.001
2.       Demos, J. N. (2005). Getting Started with Neurofeedback. New York: W.W. Norton & Company,Inc.
3.       Kropotov, J. D., Grin-Yatsenko, V. A., Ponomarev, V. A., Chutko, L. S., Yakovenko, E. A., &
Nikishena, I. S. (2005). ERP correlates of EEG relative beta training in ADHD Children. International Journal of Psychophysiology, 55, 23-34.
4.       Hammond, D. C. (2003). QEEG-guided neurofeedback in the treatment of obsessive-compulsive disorder. Journal of Neurotherapy, 7(2), 25-52.
5.       Sterman, M. B. (2000). Basic concepts and clinical findings in the treatment of seizure disorders with EEG operant conditioning. Clinical Electroencephalography, 31, 1, 45-55.
6.       Thornton, K. (2000). Improvement/rehabilitation of memory functioning with neurotherapy/QEEG biofeedback. Journal of Head Trauma Rehabilitation, 15(6), 1285-
1296.
7.  Kropp, P., Siniatchkin, M., & Gerber, W. D. (2002). On the pathophysiology of migraine – links
for “empirically based treatment” with neurofeedback. Applied Psychophysiology and
Biofeedback, 27, 3, 203-213
7.       Trudeau, D.L. (2005). Applicability of brain wave biofeedback to substance use disorder in
adolescence. Child and Adolescent Psychiatric Clinics of North America, 14, 125-136.
8.       Moore, N. C. (2000). A review of EEG biofeedback treatment of anxiety disorders. Clinical
Electroencephalography, 31 (1), 1-6.
9.       Vernon, D., Egner, T., Cooper, N., Compton, T., Neilands, C., Sheri, A, & Gruzelier, J. (2003).
The effect of training distinct neurofeedback protocols on aspects of cognitive
performance. International Journal of Psychophysiology, 47, 75-85.
10.   Fuchs, T., Birbaumer, N., Lutzenberger, W., Gruzelier, J. H., & Kaiser, J. (2003) Neurofeedback treatment for attention-deficit/hyperactivity disorder in children: a comparison with methylphenidate. Applied Psychophysiology and Biofeedback, 28 (1), 1-12

11.Fernandez, T., Herrera, W., Harmony, T., Diaz-Comas, L., Santiago, E., Sanchez, L., Bosch, J.,
Fernandez-Bouzas, A., Otero, G., Ricardo-Garcell, J., Barraza, C., Aubert, El., Galan, L.,
& Valdes, R. (2003). EEG and behavioral changes following neurofeedback treatment in
learning disabled children. Clinical Electroencephalography, 34 (3), 145-152.

       12.    Mirjam E.J. Kouijzer, Hein T. van Schie, Berrie J.L. Gerrits, and Jan M.H. de Moor (2011). Neurofeedback Treatment for Autism Spectrum Disorders – Scientific Foundations and Clinical Practice, Autism Spectrum Disorders - From Genes to Environment, Prof. Tim Williams (Ed.), ISBN: 978-953-307-558-7, InTech, Available from: http://www.intechopen.com/books/autism-spectrum-disorders-from-genes-toenvironment/neurofeedback-treatment-for-autism-spectrum-disorders-scientific-foundations-and-clinicalpractice


Literatura za NF:






Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.

Pretplati se na: Postovi (Atom)